Nizozemska poljoprivreda i njezin značaj u Svijetu.

Pozdrav svima...

Putujete li vlakom od Amsterdama prema Rotterdamu, vidjet ćete nepregledna polja, staklenike, vjetrenjače, solarne elektrane duž željezničke trase po kojoj se vozite. No to je tek jako mali djelić onoga što se krije u naseljima ili gradovima staklenika. Gledate li u večernje sate prema jugu, ako ste o okolici Amsterdama, možete vidjeti kako se nebo žari od odsjaja staklenika koji noću rade. Osobno sam to znao gledati i razmišljao, hoću li ikada moći barem mali dio svojih misli i prenijeti na nekoga u onoj istoj mjeri koja mene zavija u optimizam i budi svijest o uspješnosti u ostvarivanju ideja. Fascinanto!!!

No, nije to ni približno jednostavno kao što izgleda. Moramo uzeti neke činjenice i brojke, kako bi više toga mogli znati.

Zato, idemo odmah dalje....

SAD je najveći poljoprivredni izvoznik na svijetu, no kao što tekst kaže, a zahvaljujući desetljećima napornog rada i inovacija druga je Nizozemska. Uzgajanjem poljoprivrednih dobara bez nepotrebnog otpada, toksina i uz svjesno i savjesno ponašanje prema planeti Zemlji, Nizozemci već predstavljaju poljoprivredu 2020. godine koja stvara dojam kao poljoprivreda 3020. godine.

Kako?

Kako da je tako mala zemlja na kraju tako vrhunski ''igrač'' kad je riječ o izvozu hrane, razumijevanju u poljoprivredu i zemlja u ogromnoj prednosti naspram zemalja koje imaju puno više obradivog tla?

Zastanite na sekundu i razmislite o tome što biste rekli da iznad vašeg vrta/polja preleti dron koji laserski snima vaš vrt/polje, obrađuje podatke, šalje u ''labos'', a stručnjak vas SMS-om instruira na koji način da zasadite, obradite, te profitirate od svog polja u sljedećoj godini! Mali, ali vrlo mali dio toga je uopće moguće obraditi u glavi ako se ne baviš time, ali generalno ponekad imam sukob osjećaja ushićenosti, a ujedno i tuge što jedna zemlja poput Hrvatke i načelno odgovornih ljudi za ta pitanja još dugo neće imati sluha u ostvarivanju ovakvih podviga, dok neki hrabri i poduzetni ljudi imaju želju, znanje i moć upotrijebiti i iskoristiti moderne tehnologije.


Uz duboku poljoprivrednu povijest, naprednu trgovinu i ekonomiju, ali i na oslanjanja na resurse koje imaju, Nizozemcima je to bilo i više nego dovoljno da se razviju u tom smjeru. Da ne bi ostalo samo na tome, snažnu potporu pridodaju i znanstvenici koji se usko bave pitanjima agrikulture, napretka, uštede energije i inovacija. Sa sveučilišta u Wegeningenu, koje čini desetci tisuća studenata, znanstvenika i profesora koji se bave pitanjima poljoprivrede, dolaze egzaktni podatci o tome što se napravilo i što treba napraviti da poljoprivreda bude uspješnija, a da pritom okoliš ne bude narušen i da se na okoliš ne odrazi u negativnom smislu.

Ono što se svima javlja kao jasno pitanje je ''da li je to sve GMO hrana?''. Ne, to nije sve GMO hrana i ne bih želio u ovom tekstu govoriti o GMO hrani, jer to zahtjeva jedan drugi niz pitanja i odgovora, sa kojima bi se jedan dio ljudi složio, dok drugi ne.

Koje su brojke u pitanju?

Prvo, pogledajmo izvoz hrane - kamo to ide?

Njemačka je na samom vrhu. Sljedeće zemlje prema kojima je usmjeren izvoz su Belgija, Velika Britanija i Francuska. Voće i povrće najpopularniji su nizozemski proizvodi na stranim tržištima, koji čine preko 13 posto ukupnog izvoza u 2017. Meso čini gotovo 12 posto izvoza, dok ukrasne biljke, mliječni proizvodi i jaja svaki čine dodatnih 10 posto.

Dakle, što to znači za ekonomiju? Pa, poljoprivredni izvoz stvorio je nevjerojatnih 45 milijardi eura za nizozemsko gospodarstvo prošle godine.

Ministrica poljoprivrede, prirode i kakvoće hrane, Carola Schouten, nedavno se obratila činjenici da je nizozemska poljoprivreda procijenjena na preko 90 milijardi eura. Na pitanje što je najvažnije u poljoprivredi rekla je da su "globalna pitanja u odnosu na rastuću potražnju hrane i našu odgovornost za okoliš, biološku raznolikost i klimatske promjene". Ukratko, to je puno novca, ali Nizozemci također snažno utječu na igru ​​izvoza poljoprivrednih proizvoda kada je riječ o ovim promjenjivim okolnostima.

Kako kažu, ako ste dobri u nečemu, ne činite to besplatno, u ovom slučaju Nizozemci su izuzetni i cijene svoju robu u odnosu na kvalitetu.

Koliko Nizozemska zarađuje po sektoru?

Nizozemska najviše zarađuje od hortikulture (6,0 milijardi eura), mliječnih proizvoda i jaja (4,7 milijardi eura), mesa (4,1 milijarde eura) i povrća (3,8 milijardi eura).

Namirnice koji sadrže žitarice, brašno i mlijeko, pića, voće, sastojke životinjskog porijekla, ribu i plodove mora također su dali dosta milijardi eura za nizozemsko gospodarstvo.

Pošteno je reći da Nizozemska - trgovinska ekonomija u suštini, a također vrlo dobro znaju nešto o tome kako dobiti pravu cijenu za svoje proizvode.

Inovacije.

Inovacije kao cjeline utjecale su na Nizozemsku masovno tijekom godina i zaista su pomogle u pokretanju moderniziranih metoda uzgoja. Ukratko, s vremenom će se Nizozemska zaista baviti poljoprivredom za budućnost. Dokaz je u svim tim statistikama koja su već napravljena i spremno čekaju ''lansiranje'' u 22. stoljeće.

Rashodi nizozemskih tvrtki (koje imaju preko 10 zaposlenih) za istraživanje i razvoj povećali su se za gotovo 11 posto. Tvrtke u poljoprivrednom sektoru porasle su za oko 19 posto (sa 728 milijuna eura na 864 milijuna eura) što je značilo veliko povećanje produktivnosti.

Naravno, ono što je svakom zanimljivo je kojih još inovacija u Nizozemskoj ima?

Nizozemske održive banane iz staklenika? BA – NA – NE??? DA – DA - DA!

Istraživači sa Sveučilišta Wageningen i Istraživanja ovog tjedna beru prve nizozemske banane. Boerenhart, dobavljač svježih i lokalnih proizvoda, ponudit će banane kao "regionalni proizvod" restoranima i bolnicama regije Wageningen. Uzgoj se odvijao na dvije vrste supstrata: kokosov treset i kamena vuna. To omogućava rast banane bez naseljavanja agresivnih gljivica.

U staklenicima pokusne farme Unifarm u Wageningenu od siječnja se provodi jedinstveni istraživački eksperiment. Banane rastu u stakleniku u loncima i na supstratu, oba umjetna medija za rast biljaka. To je napravljeno u sprječavanju nastajanja gljivnog patogena kojei prijeti tlu gdje rastu banane u cijelom Svijetu. Što Nizozemci kažu na to: ''Banane smo samo izvadili iz zemlje. Banane izvrsno rastu na kamenoj vuni. "

Čini se da je eksperiment bio vrlo uspješan. "Biljke banane jako dobro rastu na supstratu kokosovog treseta i kamene vune samo uz primjenu hranjive otopine. Prednost uzgoja supstrata je u tome što se hranjive tvari mogu bolje prilagoditi potrebama biljke. Osim toga, sprečavate gubitke, moguće oko 30% manje gubitaka. Nizozemskoj banani nije potrebna kontrola bolesti, što uzgajanje čini održivijim nego u tradicionalnim proizvodnim područjima.

Ok, ok, ok...sljedeća tema je možda nekima i poznata, ali da je netko razvio ovaj model izvan kućne radinosti je rijetkost. O čemu se sad radi?

"Korištenje prehrambenih otpadaka za prehranu domaćih životinja!''

Hrana iz otpada u hranu za životinje!

U prošlosti su svinje, krave i perad slobodno ''hoduckali'' po farmi i jeli ono što su pronašli. No danas je situacija malo drukčija. Čim se proizvodnja hrane pretvorila u ''proizvodnju'', uzgajivači su morali promijeniti pristup hranjenja domaćih životinja. Koristili su kupovni kukuruz, pšenicu ili neke druge proizvode, no to je također zahtjevalo komad neke obradive površine koja je bila uskraćena ljudima za proizvodnju hrane za ljude ili kupovinu.

Također uz potražnju mesa dolazi i stalna potreba za hranjenjem vaše stoke. Nizozemska tvrtka Nijsen / Granico sa sjedištem u Veulenu odbacuje ideju da na svijetu nema dovoljno hrane za prehranu stoke. Godišnje proizvedu oko 90 000 tona hrane za životinje u potpunosti iz odbačene hrane restorana i kućanstava.

Da bi svima, pa i meni bilo jasnije, ovo je samo jedan primjer na koji način bi taj ciklus izgledao:

Eto..pametni ljudi u Nizozemskoj već su dugoročno riješili hranjenje domaćih životinja, bilo bi lakše pronaći ili izbrojati stvari koje Nizozemci ne mogu inovirati.

Što to znači za nas i naš okoliš?

Smanjeni utjecaj ugljičnog dioksida na atmosferu.

Koristimo li preradom velike količina otpada iz prehrambene industrije u stočnu hranu, možemo značajno smanjiti tragove ugljičnog dioksida u našoj hrani. Isto tako znači da možemo smanjiti uvoz sirovina i efikasno 'koristiti' manje poljoprivrednog zemljišta, što rezultira znatno nižom emisijom CO2.

Plutajuća farma u Roterdamu.

Već sam pisao o plutajućoj farmi u Rotterdamu, ali je lijepo da se mogu nadovezati na sve prethodne teme u ovom tekstu.

U Rotterdamu možete pronaći plutajuću ''živu'' farmu, koja svojim postojanjem i jest eksponat, ali isto tako je plod mašte, ideja i sustavnog razvijanja svijesti o poljoprivredi i iskoristivosti u Nizozemskoj.

Čitava je farma održiva, hranit će krave ostacima iz lokalnih restorana, koje su prikupljali kamioni s električnim pogonom iz GroenCollect-a. Preostala hrana će biti za patke domaće uzgoja.

Čak se i kravji stajski gnoj skuplja i prodaje, što čini plutajuću farmu savršeno održivom. Godine pročišćavanja i poboljšanja poljoprivrednih metoda i ograničavanja otpada osigurale su nizozemsku dominaciju u poljoprivrednom sektoru.

Link se nalazi ovdje, pa više detalja možete pogledati na toj stranici: https://www.rugowit.eu/novost/...